Pe e sa'o le faapea atu o le Rock salmon ma le ling fish e faasino i le ituaiga i'a e tasi?

Folasaga: Samani papa ma i'a ling

O i‘a papa ma le i‘a ling o i‘a ia e lua e tele ina fenumia‘i le tasi i le isi, ma tula‘i mai ai le fesili pe o i‘a lava ia pe leai. O i'a uma e lua e masani ona maua i le Vasa Atelani, aemaise lava i vai i totonu o Peretania.

E ui atonu e foliga tutusa i latou i foliga vaaia, o loʻo i ai ni eseesega taua i le va o le samoni papa ma le iʻa ling e tuʻu ese ai. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou suʻesuʻeina uiga ma nofoaga o nei iʻa, faʻapea foʻi ma a latou meaʻai ma le talaʻaga o loʻo i tua o latou igoa.

Papa salmon: uiga ma nofoaga

O le samoni papa, e ta'ua foi o dogfish, o se ituaiga o malie e tupuga mai i le itu i sasae o le Vasa Atelani. E mafai ona maua i vai papa'u i gataifale papa, lea e fafaga ai i'a laiti eseese, crustaceans, ma mollusks.

E ese le foliga vaaia o le samoni papa, e umi, tino pupue ma lona ulu mafolafola. E masani ona efuefu pe enaena le lanu, e laiti, maai nifo ma se pa'u talatala e pei o le oneone. E ui lava i lo latou igoa, e le fesoʻotaʻi le samoni papa i soʻo se auala.

Ling fish: uiga ma nofoaga

I le isi itu, o iʻa Ling, o se ituaiga o iʻa e maua foʻi i le itu i sasaʻe o le Vasa Atalani. Latou te fiafia i vai e loloto atu nai lo samoni papa, e masani ona ola i le loloto e oo atu i le 800 mita.

O i'a ling e lapo'a nai lo samoni ma'a, e mafiafia, sili atu le tino maso ma le ulu fa'ai'u. E masani ona lanu olive-lanumeamata poʻo le efuefu, faʻatasi ai ma foliga faʻapitoa. E pei o le samoni papa, o i'a ling e manu manu foi, e fafaga i i'a laiti ma namu.

Eseesega i le va o samoni papa ma i'a ling

E ui e foliga tutusa le samani papa ma le i'a ling i le tepa muamua, e tele ni eseesega taua i le va o le lua. Muamua, o le samoni papa o se ituaiga malie, ae o le ling fish o se ituaiga o cod. O lona uiga e eseese o latou auivi ma masaniga fanautama.

O le isi eseesega i le va o le lua o lo latou nofoaga. O samoni papa e fiafia i vai papa'u i gataifale papa, ae o i'a ling e ola i ogasami loloto. E le gata i lea, e lapopoa le i'a ling ma e mafiafia, e sili atu musele le tino nai lo samoni papa.

Tulaga tutusa i le va o samoni papa ma i'a ling

E ui lava i o latou eseesega, e tutusa lava mea e tutusa ai rock salmon ma ling fish. O i'a uma e lua e fafaga i i'a laiti ma isi meaola o le sami. E masani foi ona maua uma i vai i totonu o Peretania, aemaise lava i le North Sea ma le Irish Sea.

I le tulaga o foliga vaaia, o le samoni papa ma le i'a ling e masani ona efuefu pe enaena i le lanu, ma e fai sina minaila po'o se laina. E iai fo'i a latou aano fa'apena, ma le aano ma'ale'ale ma le pa'epa'e e fetaui lelei i tapenaga eseese o mea'ai.

Tala'aga o igoa o samoni ma'a ma ling fish

O igoa o le "rock salmon" ma le "ling fish" na faʻaaogaina mo le tele o seneturi, e ui o latou tupuaga e le o manino. O le samoni papa e maua lona igoa mai lana masani o le nofo i nofoaga papa i luga o le gataifale, ae o le "ling" o se upu Igilisi Tutotonu o lona uiga "umi".

I nisi vaega o le lalolagi, o le samoni papa e lauiloa foi o le "huss" poʻo le "flake", ae o le ling fish e taʻua i nisi taimi o le "burbot". O nei igoa fa'aitulagi e mafai i nisi taimi ona fememea'i ma faigata ai ona iloa po'o fea i'a o lo'o fa'atatau i ai.

O manatu sese masani e uiga i samoni papa ma i'a ling

O se tasi o manatu sese masani e uiga i samoni papa e faapea e fesootaʻi ma samani, ona o lona igoa. Ae peitai, e le o le tulaga lea, aua o le rock salmon o se ituaiga o malie. E le gata i lea, o nisi tagata e talitonu sese o le ling fish o se ituaiga o tuna, ae o le mea moni o se ituaiga o i'a.

O le isi manatu sese e faapea o le samani papa ma le i'a ling e fesuia'i pe a o'o mai i le fa'aogaina o mea'ai. E ui ina latou fa'asoa ni mea e tutusa ai i tulaga o le tofo ma le fua, e le tutusa i'a ma e ono mana'omia ni auala eseese e kuka ai.

Fa'avasegaga fa'asaienisi o samani papa ma i'a ling

O le samoni papa e iai i le aiga Squalidae, lea e aofia ai isi ituaiga o malie e pei o i'a maile tui ma i'a uli uliuli. I'a Ling, i le isi itu, o le aiga Gadidae, lea e aofia ai isi ituaiga o cod e pei o Atlantic cod ma haddock.

Fa'aaogāga taumafa ole samani papa ma i'a ling

E masani ona fa'aoga uma i'a papa ma i'a ling i mea'ai a Peretania, aemaise i i'a ma meataalo. E mafai fo'i ona tao, tao, pe falai ma tu'u atu i sosi eseese ma itu.

E masani ona faʻaaogaina le samoni papa i suti ma supa iʻa, faʻapea foʻi ma keke iʻa ma pai iʻa. E fetaui lelei fo'i le i'a ling i suti ma supo, fa'apea fo'i ma filifiliga ta'uta'ua mo i'a ma mea meataalo ona o lona tino, aano o manu.

Felafolafoa'i pe tutusa le salmon rock ma le ling fish

O lo'o iai felafolafoaiga i le va o tagata popoto i'a pe tatau ona tutusa le ituaiga o i'a. E ui ina latou fa'asoa ni mea e tutusa ai i le va'aiga ma le tofo, ae e fa'avasega ese'ese ma e iai fo'i eseesega ma'oti i o latou auivi ma masaniga fa'atama'i.

Mulimuli ane, e tusa lava pe tutusa le i'a e tasi pe leai foi, e mafai ona faalagolago i le vaaiga a se tasi. Mai le tulaga tau kuka, e mafai ona manatu e mafai ona fesuiaʻi, ae mai le vaaiga faasaienisi, o latou ituaiga eseese.

Fa'ai'uga: E tutusa ea samani papa ma i'a ling?

I le fa'ai'uga, a'o foliga tutusa le samani papa ma le i'a ling i le tepa muamua, e le tutusa i'a. O le samani papa o se ituaiga o malie, ae o le ling fish o se ituaiga o i'a. E 'ese'ese o latou fa'auivi ma masaniga fa'atama'i, ma e ono mana'omia ni auala eseese e kuka ai.

Ae ui i lea, latou te fefaʻasoaaʻi ni mea e tutusa ai i foliga vaaia ma le faʻaogaina o meaʻai, ma e masani ona maua uma i vai i totonu o Peretania. Mulimuli ane, pe fa'apea e tutusa i'a pe leai e mafai ona fa'alagolago i le va'aiga a se tasi ma le fa'aaogaina.

Punaoa ma isi faitauga

  • "Samoa Papa." Sosaiete Faasao o le Gataifale, https://www.mcsuk.org/goodfishguide/search?name=rock+salmon.
  • "Ling." Sosaiete Faasao o le Gataifale, https://www.mcsuk.org/goodfishguide/search?name=ling.
  • "Dogfish." Fono a le Pulega o le Gataifale, https://www.msc.org/en-us/what-we-are-doing/species/sharks/dogfish.
  • "Ling." Pulega o Faigafaiva a Ausetalia, https://www.afma.gov.au/fisheries-management/fisheries/species/ling.
Ata o le tusitala

Dr. Chyrle Bonk

O Dr. Chyrle Bonk, o se fomai manu tuuto, ua tuufaatasia lona alofa mo manu ma le sefulu tausaga o le poto masani i le tausiga o manu fefiloi. Faatasi ai ma ana sao i lomiga a fomai manu, na te pulea lana lava lafu povi. A le faigaluega, e fiafia o ia i laufanua toafilemu o Idaho, e suʻesuʻe le natura ma lona toʻalua ma lana fanau e toʻalua. Na maua e Dr. Bonk lana Doctor of Veterinary Medicine (DVM) mai le Oregon State University i le 2010 ma fa'asoa lona tomai e ala i le tusitusi mo upegatafa'ilagi ma mekasini.

Tuua se Faamatalaga